O onome na šta smo navikli i što je viđena svakodnevnica, ne razmišljamo mnogo… osim kad se ovako postavi konkretno pitanje. Klimamo glavom, jer kao potrošači imamo puno pravo da znamo, umesto da pretpostavljamo.
A svaki od razloga je vrlo praktičan, slučajnosti ne postoje i činjenice se slažu kao lego kockice, pa da pređemo na stvar?
Isključivanje smetnji iz spoljašnjeg sveta
Ne ometa nas ni kiša, ni sunce, ni ko nas čeka na parkingu – sav fokus je na iskustvu shoppinga.
Ova tehnika nas takođe sprečava da dok šetamo između rafova i dvoumimo se, primetmo da je napolju već pao mrak. Nema požurivanja!
Stručnjaci za kupovinu, koji proučavaju ponašanje i psihologiju kupaca su u fazonu: slobodno vi lagano, ima se vremena, obavite sve sa spiska i iz ponuđenog šarenila dodajte još, probajte nešto novo, potrošite novac… sat je stao – samo za vas.
Proizvodi se sporije kvare
Ovo nas se najviše tiče. Držanje dnevne svetlosti van prodavnica pomaže da se duže očuvaju namirnice i proizvodi, kao i da etikete i ambalaže ne izblede. Zato na kioscima, gde je prostor manji, izbegavamo izbledele čokolade ili kutije keksa, jer deluju kao da je rok prošao i da stoje tu ko zna od kad.
Pritom, kad nema prozora, ostaje više prostora i čvrstih zidova za izlaganje…

Bezbednost u prodavnici je bolja
Arhitekte za maloprodajne i veleprodajne objekte kažu da bi dodatni izlozi i prozori bili skuplja solucija, što bi podrazumevalo jaču klimu, ali i veću mogućnost za provale!
Ovako, nema se kud. Ulaz i izlaz su jedno, a vlasnici žele da minimiziraju mogućnost ostalih pristupnih tačaka u svom prostoru, piše stakakozasto.
Neke prodavnice su odbijale ovaj trend
Na primer, u Nemačkoj se eksperimentisalo sa dodavanjem prozora ili kupolom na plafonu, ali šta se desilo?
Sve ono što smo u tekstu već potvrdili – medenjaci su se topili i imali su trošak da obično staklo zamene specijalnim, koje smanjuje jačinu toplote i UV zračenja. Previše cimanja.
Što se kupaca tiče, tu je stvar bila pozitivnija. Studija Nacionalne laboratorije za obnovljivu energiju iz 2002. procenila je da su se ljudi prijatnije osećali sa više dnevnog svetla i da su bolje identifikovali proizvode i druga lica. Međutim, 20 godina kasnije nije se mnogo promenilo i vaga se kako da se ukombinuju svi faktori – finansijski, svežina proizvoda i psihološki – tako da odgovaraju i njima i nama.
Čim bude nekih novina po tom pitanju, javljamo!

Zanimljive činjenice o supermarketima i kupovini:
- U proseku provedemo 53 sata godišnje u supermarketima, navodi Time Use Institute
- Kupovine vikendom traju 7 minuta duže u odnosu na to kad radnim danima skoknemo do prodavnice
- Najučestaliji shopping day je subota
- Danas sve može da se kupi on-line, ali samo 3% ljudi na taj način rešava namirnice
- Tipičan supermarket nudi više od 42 hiljade artikala
- 69% žena pravi spisak za kupovinu, a 52% muškaraca radi isto
- U Americi je prvi supermarket Piggly Wiggly otvoren 1918. (Memfis)
- Kod nas je 40 godina kasnije, ideju preneo sekretar Privredne komore Risto Bajalski, koji se sa putovanja vratio pun utisaka
- Prvi supermarket u Jugoslaviji, otvoren je u Beogradu na Cvetnom trgu 28. aprila 1958.
- Tad se jedan oficir pobunio rečima: Sramota da ja u uniformi nosim korpu kao kakva žena!
100 godina unazad u svetu i pola veka kod nas, supermarketi nemaju prozore zbog svežine namirnica, lakšeg kontrolisanja naših shopping navika i bolje bezbednosti.
A pre nego što sledeći put odemo u nabavku, još jedna korisna informacija za poneti: skuplji artikli se uglavnom nalaze u visini naših očiju… dok se hrana i igrice orijentisane na decu, ređaju u visini njihovog dometa!
Uspešno ste se prijavili