Prema novoj australijskoj studiji, ljudi koji žive sa gojaznošću imaju najveće zdravstvene koristi od fizičke aktivnosti uveče.
Istraživači iz Centra Charles Perkins Univerziteta u Sidneju otkrili su da su učesnici koji su radili većinu svog umerenog do snažnog aerobika od 18 do 23:59. imali najmanji rizik od prerane smrti, kardiovaskularnih bolesti i mikrovaskularnih bolesti. Rezultati su objavljeni prošlog meseca u časopisu Diabetes Care.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je gojaznost smatrala globalnom epidemijom, nazvavši je „jednim od danas najočiglednijih – a ipak najzanemarenijih – javnozdravstvenih problema”. Globalno, jedna od osam osoba je živela sa gojaznošću 2022. Te godine, 2,5 milijardi odraslih od 18 i više godina imalo je prekomernu težinu, od kojih je 890 miliona živelo sa gojaznošću. Više od 390 miliona dece i tinejdžera uzrasta od 5 do 19 godina imalo je prekomernu težinu, kao i 37 miliona dece mlađe od 5 godina.
SZO prepoznaje gojaznost kao hroničnu bolest koja ne samo da može narušiti zdravlje, već i ugroziti kvalitet života. Dolazi sa povećanim rizikom od bezbrojnih zdravstvenih problema, od moždanog udara i određenih karcinoma do neuroloških poremećaja i hroničnih respiratornih bolesti.
– Vežbanje nikako nije jedino rešenje za krizu gojaznosti“, rekao je koautor studije dr Anđelo Sabag u saopštenju za javnost. „Ali ovo istraživanje ukazuje na to da ljudi koji mogu planirati svoju aktivnost u određeno doba dana mogu najbolje nadoknaditi neke od ovih zdravstvenih rizika.
UČESTALOST FIZIČKE AKTIVNOSTI VAŽNIJA OD UKUPNE KOLIČINE
Australijska studija je bila posmatračka, analizirajući podatke skoro 30.000 ljudi iz britanske Biobanke koji su imali indeks telesne mase od najmanje 30, što se smatra gojaznim. Od toga, oko 3.000 je takođe imalo dijabetes tipa 2. Svi su bili stariji od 40 godina, sa prosečnom starošću od 62 godine.
Svaki učesnik studije nosio je akcelerometar na svom dominantnom zglobu tokom cele nedelje. Ovi uređaji su omogućili istraživačima da klasifikuju pokrete učesnika po tipu – sedeći, utilitaristički, hodajući ili trčanje/visokoenergetski – i po intenzitetu – sedeći, lagani, umereni ili energični.
Pošto su podaci prikupljeni između 2013-2015, istraživači su mogli da prate zdravlje učesnika tokom vremena. Tokom prosečnih osam godina, oni su merili učestalost kardiovaskularnih bolesti, mikrovaskularnih bolesti i mortaliteta među učesnicima. Ljudi koji su već imali rak ili kardiovaskularne bolesti bili su isključeni.
U poređenju sa kontrolnom grupom, jutarnje, popodnevne i večernje grupe su imale manji rizik od smrti. Ipak, večernja grupa je pokazala najmanji rizik. Istraživači su primetili slične rezultate za kardiovaskularne i mikrovaskularne bolesti, pri čemu je večernja grupa pokazala najmanji rizik.
Među podgrupom učesnika koji su takođe imali dijabetes tipa 2, večernja grupa je ponovo pokazala najmanji rizik od smrti, kardiovaskularnih bolesti i mikrovaskularnih bolesti.

Pored toga, učestalost kojom su ljudi završavali večernji trening bila je važnija od ukupne količine njihove dnevne fizičke aktivnosti, otkrili su istraživači.
ZAŠTO JE VEČERNJE VEŽBANJE KORISNO ZA ZDRAVLJE?
Insulin, hormon koji pomaže vašem telu da koristi glukozu, ili šećer, za energiju, ključ je zašto je fizička aktivnost uveče toliko korisna, objašnjava dr Loreta DiPjetro, profesorka na Odseku za vežbe i ishranu u Džordž. Insulin se proizvodi u pankreasu, organu kome je obično potrebna pomoć na kraju dana.
Ljudi imaju tendenciju da svoj najveći obrok u danu jedu uveče, u vreme kada su i najneaktivniji, kaže DiPietro. To znači da idu u krevet sa visokim nivoom glukoze (hiperglikemijom), povećavajući njihov hemoglobin A1C, meru prosečnog šećera u krvi tokom poslednja tri meseca.
„Hiperglikemija izaziva toliko štete, prvo upalu, a zatim oštećenje krvnih sudova u mikrovaskularnom sistemu“, kaže DiPietro. „Posebno kod ovih ranjivih ljudi sa gojaznošću i dijabetesom, [večernje vežbanje] zaista može smanjiti rizik od smrtnosti i mikrovaskularnih bolesti. Ima savršenog smisla.”
Ne morate da brinete o odlasku u teretanu nakon obilne večere. Lagana šetnja po komšiluku će biti dobra.
Istraživači Univerziteta u Sidneju pokušali su da eliminišu pristrasnost kontrolisanjem varijabli uključujući starost, biološki pol, upotrebu lekova, pušenje i unos alkohola, kao i konzumaciju voća i povrća. Čak i tako, nisu mogli da isključe obrnutu uzročnost – mogućnost da su neki ljudi imali minimalnu fizičku aktivnost jer su imali osnovnu bolest.
Suština je, prema DiPetru, da ne postoji loše doba dana za poboljšanje vašeg kardiometaboličkog zdravlja.
Uspešno ste se prijavili