Prva „proslava“ Nove godine zabeležena je u Mesopotamiji pre više od 2000 godina.

Različite civilizacije su vezivale početak godine za različite događaje, poput izlaska zvezde Sirius u drevnom Egiptu ili prolećne ravnodnevice kod Vavilona, Persije i Kineza. U antičkom Rimu, Nova godina je prvobitno obeležavana 1. marta, a kasnije su usvojene januarske kalende, pa je 1. januar postao dan sveopšteg slavlja.
Hrišćanstvo je prvobitno izbegavalo obeležavanje Nove godine 1. januara, smatrajući to paganskim običajem. Međutim, tek od 12. veka Crkva je prihvatila 1. januar kao početak godine. Katolici su zvanično prihvatili gregorijanski kalendar 1582. godine, dok su Britanci to učinili 1752. godine.

Evo kako se Nova godina danas dočekuje širom Evrope.
U Grčkoj se tradicionalno seče kolač s novčićem za sreću, u Nemačkoj se koristi vatromet, a u Austriji se priprema svečani ručak. Velika Britanija vezuje sreću za prvu osobu koja dođe u goste, dok Sicilijanci veruju da jedenje lazanja donosi sreću.
U Finskoj sipaju rastopljeni kalaj u posudu sa vodom u nadi da će im dati predviđanje za sledeću godinu. U Rusiji se 12 sekundi pred ponoć želi želja, koja se potom zapiše na parčetu papira i spali. Pepeo se pomeša sa šampanjcem i popije. Na trgovima ljudi razmenjuju suve šljive punjene orasima. U Rumuniji ljudi razgovaraju sa životinjama i govore im svoje želje.
PROČITAJTE JOŠ:
Ne volite nakinđurene jelke koje šljašte? Evo nekoliko predloga za malo drugačije ukrašavanje
Ne znate kako da ukrasite kuću za praznike? Evo brzih, lakih i jeftinih ideja sa kojima ćete se izdvojiti
Predivna praznična čarolija: Prošetajte s nama kroz najlepše okićene evropske gradove!
Uspešno ste se prijavili