U Srbiji postoji ugrožena vrsta cveta koja se naziva Natalijina ramonda, poznata i kao „cvet feniks“. Ovaj naziv potiče od izuzetne sposobnosti biljke da se regeneriše nakon sušnih perioda, baš kao što feniks iz mitologije ponovno izranja iz pepela. Ova osobenost prirode cveta simbolizira vaskrsnuće naroda, podsećajući na teške gubitke koje je Srbija pretrpela tokom Prvpog svetskog rata, u kojem je izgubila trećinu svog stanovništva.
Natalijinu ramondu otkrio je doktor Sava Petrović, dvorski lekar kralja Milana Obrenovića, 1884. godine u okolini Niša, u Jelašničkoj klisuri. U saradnji s naučnikom Josifom Pančićem, ova vrsta je detaljno opisana, a ime je dobila po kraljici Nataliji.
Ova posebna biljka takođe raste u drugim područjima, uključujući Makedoniju, severnu Grčku, Albaniju, Crnu Goru i severozapadnu Bugarsku. Zapaženo je da se Natalijina ramonda pojavljuje na visokim planinama koje su svedočile strašnim danima Velikog rata, čime postaje simbol trajne vitalnosti i otpornosti u teškim vremenima.
Čudnovata Natalijina ramonda, kao i sve drugo u vezi sa jednodnevnim praznikom koji se u Republici Srbiji obeležava 11. novembra, još uvek je nepoznanica zbog koje se tek tako dobija slobodan dan. Izabrani datum svakako nije deo kolektivnog sećanja i tokom većeg dela godine malo ko zna kog je tačno datuma novembarski praznik, kao i da se zvanično naziva Dan primirja.
Za razliku od Dana državnosti, 15. februara, koji je postao prepoznatljiv i jasno povezan sa počecima nacionalnih demokratskih tradicija, priča o Danu primirja za većinu građana još uvek spada u egzotična znanja koja mogu da posluže kao teža pitanja na nekom TV kvizu.
Budući da su razni drugi datumi u novijoj, ali i starijoj prošlosti mnogo češće spominjani, sve dok ovaj endemski istorijski datum nije postao državni praznik retko ko je razmišljao o njegovom stvarnom značaju.
Praznik je, naime, posvećen potpisivanju primirja u Prvom svetskom ratu, kada su 11. novembra 1918. godine generali dveju zaraćenih strana u francuskom gradu Kompijenu, u jednom železničkom vagonu potpisali primirje. Mada će stvar biti sasvim završena tek sa konferencijom u Versaju, ovim događajem na železničkom koloseku u praksi se okončao Veliki rat, najkrvaviji sukob u dotadašnjoj ljudskoj istoriji, prenosi National geographic.
Pročitaj još:
Savršenstvo iz prirode: Orhideja, cvet koji je simbol intime
Zovu ga ženskom srećom: Ovaj cvet će neudatima da „privuče“ supruga, a njegova nega je NIKAD LAKŠA
Uspešno ste se prijavili