Rođen 28. marta 1936. godine u mestu Arekipa, Mario Vargas Ljosa počinje da piše u ranoj mladosti: sa svega 15 godina otpočinje kao novinar crne hronike, a u ranim dvadesetim odlazi u Evropu i nastavlja svoju pisačku, novinarsku i profesorsku karijeru u Evropi, provevši narednih 16 godina u Parizu, Londonu, Madridu i Barseloni vrativši se naposletku u rodni Peru.
Tokom svoje pedesetogodišnje karijere, Ljosa je razobličio zlo moći i korupcije u svojim romanima kao što su Vreme heroja, Razgovor u katedrali, Burna vremena i mnogi drugi. Imao je život ne manje bogat od sveta romana kao zamalo predsednik Perua, dobitnik Nobelove nagrade za književnost i trostruki muž – pri čemu mu je drugi brak trajao 50 godina, kada se razveo kako bi se oženio Izabelom Prejsler, majkom Enrike Inglesijasa.
Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 2010. godine, u svojoj 74. godini života. Ljosa je bio pasionirani čitalac i isticao je čitalačko zadovoljstvo kao osnovni element snage književnosti, premda ona daleko prevazilazi puku zanimaciju.
Svoj strastven odnos prema pisanju opisao je kao porok. Uz pisce poput Markeza, Julia Cortazara i Karlosa Fuentesa, bio je jedan od vodećih autora književnog Bum pokreta, koji je bacio novo svetlo na latinoameričku književnost i preobrazio njenu sliku širom sveta.
Ljosa je bio zagovornik ideje da reči imaju moć da promene društvo i, zaista, snagom pisane reči i političke dimenzije svojih dela, stekao je ljubav peruanskog naroda, dospevši i na prag predsedničke pozicije. Ipak, pored slave i podrške, predsedničkom kandidaturom stekao je i nemalo neprijatelja, te nakon izgubljenih izbora napušta Peru, ali nastavlja da piše.
Misli o književnosti
U intervjuu iz 2014. u Nobelovom muzeju u Stokholmu, Ljosa deli misli koje otkrivaju strastven duh, osećaj za pravdu i ljubav prema književnosti:
Dobra knjževnost je izvanredan doživljaj zadovoljstva i zabave – ali i mnogo više od toga: ona dotiče našu senzibilnost i maštu… i velika književnost u čitaocu razvija kritički odnos prema svetu.
Kada se vratite u stvaran život nakon doživljene lepote i bogatstva Rata i mira, Servantesovog Don Kihota, Igoovih Jadnika i drugih velikih književnih dela, mislim da postanete mnogo osetljiviji na manjkavosti stvarnog života, na sve što je nepravedno i brutalno u svetu.
Mislim da je ovaj kritički stav prema svetu krucijalan za unapređenje društva, a reč je o nečemu čega ste daleko svesniji ako ste zadojeni dobrom literaturom.
ASKINA PREPORUKA NJEGOVIH DELA:
Vreme Heroja
U pitanju je piščev prvi roman, objavljen 1963. godine u Španiji: ovo je priča o ubistvu u vojnoj akademiji Leonisio Prado. Sam Ljosa je kao adolescent proveo dve traumatične godine na ovoj akademiji, što je sigurno doprinelo verodostojnosti prikaza oslikanog u romanu.
Objavljen u jeku političke i društvene moći vojske, a zbog osude korupcije i nasilja, roman je izazvao veliki šok, a upravo zbog snažne poruke i preciznosti slike vojnih autoriteta je u lokalnoj školi spaljeno 1000 primeraka.
Dela Maria Vargasa Ljose spajaju Sartrovu filozofiju, Floberov stilistički perfekcionizm i Foknerovu narativnu inovativnost, a već prvi roman Vreme heroja otkriva ove uticaje.
Avanture nevaljale devojčice
Vrtoglava ljubavna priča o strasti u vremenu političkih previranja i kulturnih promena dana kroz ukrštanje života junaka Rikarda i njegove promenljive, neukrotive i nepredvidive ljubavi. Složen portret devojke paralelan je doživljaju ljubavi u ovom romanu: nestalna, neuhvatljiva i eterična klackalica zadovoljstva i bola, opsesije i ranjivosti.
Ova slojevita odiseja mapirana u gradovima širom sveta – od Pariza, preko Madrida, do Tokija – nudi uzbudljivo emocionalno iskustvo uz složen razvoj likova i pregnantan prikaz otpornosti ljudskih emocija.
Posvećujem vam svoju tišinu
Labudova pesma Maria Vargasa Ljose, na scenu stavlja idealistu Tonja Aspilkueta koji je život posvetio očuvanju i razumevanju kreolske muzike. Putovanje glavnog junaka pretvara se u istraživanje kulturnog identiteta Perua, njegove istorije i muzike koja je povezivala ljude iz najsiromašnijih kutaka sa srcem nacije, slikajući uz suptilan humor esenciju duha peruanskog naroda.
Piše: Anđela Stojković, aska.rs
Ljosa je preminuo 13. aprila 2025. godine, a ljubitelji književnosti će ovaj dan teško zaboraviti. Osim odlaska Ljose, svet je napustio i veliki književnik Filip David.
Uspešno ste se prijavili