Prema poslednjim podacima Instituta „Batut“ zabeleženo je preko 13 hiljada slučajeva oboljenja sličnih gripu, a najviše zaraženih je među decom. Najčešći simptomi su kašalj, visoka temperatura, malaksalost, bol u mišićima, bol u grlu i pojačana sekrecija iz nosa.
Zbog bolesti mnogi su u krevetu danima, a virus gripa veoma teško padne i deci koja su tokom zime često bolesna.
Načelnica jedinice za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu dr Slavica Maris i imunolog prof. dr Borislav Kamenov govorili su za TV Prva o aktuelnim virusima i kako da se zaštitimo.
Poslednjih nedelja dominira virus gripa kaže doktorka Maris.
„Pre dve nedelje je bilo oko 650 oboljenja sličnih gripu na teritoriji Beograda. Sve ukazuje na pojačanu aktivnost virusa gripa. Dve vrste gripa dominiraju u beogradu“, istakla je dr Slavica Maris.
Pik se, prema njenim rečima, očekuje za dve nedelje.
U zdravstvenim ustanovama je tri epidemije u dve zdravstvene ustanove. Tokom januara smo imali pet prijavljenih epidemija gripa. „To su manje epidemije, na pojedinim odeljenjima“, ističe ona.

Stomačni virusi prave probleme
Trenutno uz grip vladaju i stomačni virusi.
Doktor Kamenov objašnjava da se danas kod jednog pacijenta može izolovati i do pet virusa istovremeno što ranije nije bio slučaj.
„Ovo govori o tome da se radi o poremećaju imuniteta, jer osoba postane vrlo prijemčiva za viruse. Stanje organizma je vrlo značajno. Neko će proći sa lakšom kliničkom slikom, a neko sa težom“, naveo je Kamenov.
On je objasnio koji su simptomi poremećnog imuniteta:
„Ti pacijenti se žale na probleme sa stomakom, ne podnose određenu hranu, toksini su prisutni. teški metali… To su sve stvari koje pogoršavaju imunitete i prave ozbiljan problem. Zbog toga se bolest manifestuje mnogo teže nego što bi inače“.
Čim se bolesti ređaju jedna za drugom, to je, prema njegovim rečima znak poremećenog imuniteta.

„Mi moramo da imamo rano prepoznavanje, odnosno prethodno stanje koje vodi do bolesti. Nivo vitamina D je ispod minimuma ako je telo puno toksina, a ako dođe u kontaks sa virusom nema odbrambeni mehanizam“, ističe on.
Probiotici su bitni, a nisu svi adekvatni. Trebalo bi i izbaciti hranu koja nam smeta, naveo je dr Kamenov gostujući na TV Prva.
Kako pojačati imunitet deci?
„Prva stvar je da se obrati pažnja na hranu. Deca koja ne podnose mleko se vrlo često razboljevaju. Mi često lečimo infekcije, a ne otkrivamo uzrok“, objasnio je imunolog.
On je dodao da se vitamin D daje u svakom mesecu koje ima slovo r u nazivu, što je dakle osam meseci u godini. Izuzetak su letnji meseci kada ima mnogo više sunca.
Pročitaj još:
Uspešno ste se prijavili