Dok jedni stoje na stanovištu da buđ nije loša niti nešto strašno pa kada je primete diskretno samo uklone zahvaćen deo i nastave da se ponašaju kao da ništa nije bilo, drugi pak bacaju bez razmišljanja sve odmah u kantu za smeće.

Foto: Profimedia
Koja od ove dve krajnosti je dobra i kako treba da se ponašamo sa recimo, buđavim hlebom, džemom ili voćkom?
S obzirom na to da je mnoge naše čitaoce takođe zanimao odgovor na ovo pitanje, potrudile smo se da isti dobijemo od našeg stručnjaka Milke Raičević, nutricioniste.
– Prvo treba da znate da nije svaka buđ toksična, a to se oseti po mirisu, isto tako nije svaka buđ zelena što mnogi misle, menja boje u zavisnosti od semenki i sastojaka koje sadrži zaražena namirnica. Mora da se obrati pažnja na boju, miris i to koliko je zahvaćena površina. Ukoliko je buđ gnjecava, sluzava ili ako se stvori paučina to je „alarm“ da eliminišete u celosti takvu namirnicu, jer znači da je došlo do hemijske reakcije koja je štetna po organizam. Ako se pak, buđ stvori na površini zimnice ili domaćeg džema, uklonite površinski sloj, onda pomirišite teglu pa probajte, ukoliko je ukus nepromenjen možete da nastavite da jedete, ali dobro zatvarajte ambalažu da ne bi došlo do kontakta sa kiseonikom – kaže Milka Raičević, nutricionista.

Foto: Profimedia
Pored ovih saveta i mera predostrožosti važno je da vodite računa i o načinu odlaganja hrane, jer ukoliko hleb držite u plastičnim ambalažama normalno je da buđ postane toksična jer i plastika „diše“, ali ako je u pitanju papirna kesa to je bezbednije i ukoliko nema mirisa možete da uklonite zahvaćen deo. Takođe, ukoliko ambalaža nije bila čista to takođe može da pospeši razvoj bakterija i hemijsku reakciju.
Ovo su sve naizgled „manje važne“ stvari o kojima se malo ili ni malo ne razmišlja, a trebalo bi.
Naš nutricionista navodi još i to, da iako je miris odličan pokazatelj, često kod fabrički prerađene hrane zbog velike količine šećera i začina miris ne može da se oseti, tada će vam istinu reći rok upotrebe na ambalaži i način na koji ste namirnicu ostavili da stoji i gde, kao i ukus.
Pored svega ovoga, ukoliko ipak ne primetimo znake upozorenja i pojedemo toksičnu namirnicu, koji su to simptomi koji će odati da je u pitanju buđava hrana i koliko je sve to zapravo štetno po nas?

Foto: Profimedia
– Prvo i najčešće reaguje stomak i crevna flora u vidu bolova, neprijatnosti i dijareje, dalje, u ustima se javlja čudan ukus, moguća je vrtoglavica, povraćanje i da počnu oči da peku, a kao teža nuspojava je svakako trovanje višeg stepena. Vodite računa o higijeni i šta unosite u organizam, kupujte kod proverinih ljudi i na proverenim mestima – zaključuje nutricionista.
Pročitaj još:
Gazirana voda je vaš svakodnevni napitak? Saznajte da li goji i koliko je (ne)zdrava!
Verovali ili ne, gazirana voda nije samo za piće: Iskoristite je za negu lica i tela!
Ova vaga ne ujeda: Prihvatite je kao najboljeg saveznika u borbi protiv kilograma!
Uspešno ste se prijavili