Frontmen „Parnog valjka“ Aki Rahimovski (62) doživio je lakši moždani udar.
Kako se navodi u saopštenju na zvaničnim stranicama „Parnog valjka“ na Fejsbuku i Instagramu, Rahimovski se sada „oseća bolje“.
– Aki Rahimovski imao je lakši moždani udar, i iako se već sada oseća bolje, treba neko vreme usporiti i usredsrediti se na oporavak. Vrlo ozbiljno shvatamo svoj posao i ne bismo želeli da razočaramo hiljade vas, koji ste se veselili nadolazećim koncertima, ali Akijevo zdravlje sada je na prvom mestu – navodi se u poruci.
.Srbija se ubraja među zemlje s najvećim brojem moždanih udara i najlošijim ishodom, svakih dvadeset minuta neko u našoj zemlji doživi moždani udar, a na svakih sat vremena jedna osoba umre od ove bolesti.
Ova poražavajuća činjenica može da se promeni ukoliko se ljudi dovoljno informišu o simptomima, načinu prevencije i postupcima ukoliko do moždanog udara dođe.
– Malo ljudi zna šta je moždani udar pa znake kao što je na primer obamrlost jednog dela tela zanemaruju ili opravdavaju nekim drugim stvarima. Osnovni znaci su krivljenje jedne strane lica, nemogućnost da se pacijent nasmeje, problem sa govorom, menjanje reči i trnjenje ruke, noge ili lica. Postoje dve vrste moždanog udara, mogu biti prolazni i traju oko desetak minuta i ukoliko se desi uglavnom je to znak da će doći do teškog moždanog udara. Kod drugih težih moždanih udara, smrtnost je velika, skoro 70 posto ljudi ne preživi. Međutim, ukoliko reaguju i dođu na vreme šanse za preživljavanje su mnogo veće. Najbitniji faktor je vreme, u prvih četiri i po sata vano je dati pacijentu lek- kaže neurolog dr Marjana Vukićević.
Moždani udar pogađa obolele iznenada i neočekivano i zastrašujuće je iskustvo i za njih i za njihovu okolinu.
– Kod moždanog udara deo mozga ostaje bez cirkulacije, dolazi do zapušenja krvnog suda koji snabdeva taj deo i kao posledica mozdane ćelije propadaju i gube funkciju. Kardiologija je važna jer često do moždanog udara dolazi usled pokretanja tromba iz srca. Ono snabdeva mozak krvlju i tromb koji nastaje može da završi u mozgu i na taj način dolazi do moždanog udara- objašnjava kardiolog dr Dejan Munjeza.
Rizik od nastanka moždanog udara može da se smanji lečenjem primarne bolesti, visokog krvnog pritiska, poremećaja srčanog ritma, šećerne bolesti. Loše navike i stil života, gojaznost, pušenje i slično mogu da dovedu do moždanog udara.
– Osnovni način kao i kod svih teških stanje je prevevencija. Iako ne može da se izbegne sto posto, može da se umanji rizik od nastanka, a najčešći faktor je visoki pritisak. Odmah za njim je poremećaj srčanog ritma, šećerna bolest, gojaznost, pušenje, nedovoljna fizička aktivnost. Pacijenti ne leče na vreme hipertenziju, ili ne vode računa o svojoj krvnoj slici, ne kreću se i uzimaju neadekvatne lekove. Kod nas pacijenti uglavnom imaju po dva ili tri faktora rizika, a ovo bi moglo da se reguliše običnim sistematskim pregledom na vreme- kaže neurolog dr Milan Savić.
Moždani udar se češće dešava kod starijih ljudi, ali i kod dosta mladih koji imaju neke srčane mane ili poremećaj srčanog ritma.
– U zavisnosti od intenziteta moždanog udara zavisi terapija. Posledice su različite i tećina preživelih ostaje skoro hendikepirano i apsoultno zavise od tuđe pomoči. Rehabilitacija je nužna i preko potrebna jer pacijent može imati izmene ponašanja, demenciju, depresiju i oporavak je sveobuhvatan- objašnjava neurolog dr Milan Savić.
Pročitaj još:
One su pobedile rak dojke, a neka vam njihov primer bude lekcija da redovno idete na preglede
Znate li da je loše varenje povezano sa dijabetesom? Obratite pažnju ako imate ove simptome!
Pokaži svoje retko, pokaži da je važno: 450 hiljada ljudi u Srbiji ima neku retku bolest!
Uspešno ste se prijavili