Koliko smo samo puta čuli kako hleb goji i nikako ne bi trebalo da ga jedemo posle doručka. Koliko puta ste odabrali ugljene hidrate za prvi obrok, a večerali zdraviju hranu?
Ugljeni hidrati i šećeri iz hrane završavaju kao glukoza u krvi, koja se koristi za energiju. Ako imate više glukoze nego što vam je potrebno, vaše telo mora da radi mnogo više i jače da ukloni taj višak iz krvi. Ako se ovo dešava redovno, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kao što je dijabetes tipa 2.
Rašireno je verovanje da je jesti ugljene hidrate uveče gore od doručka. To je zato što se smatra da su naša tela generalno efikasnija u preradi ugljenih hidrata ujutru. Zbog toga se tvrdi da bi trebalo da bude bolje da unosite ugljene hidrate prvo ujutru, kada vaše telo jedva čeka da se pokrene, nego poslednju stvar uveče kada se vaše telo priprema za spavanje.
Ali da li je ovo istina?
Nova istraživanja ostavila su čak i naučnike i lekare u čudu. Emisija „Trust me“ koja se bavi medicinom sprovela je eksperiment kako bi utvrdili da li su gore navedeni navodi tačni. Deset dobrovoljaca je učestvovalo i njihov zadatak je bio da polovina jede više tosta za doručak, a da ih za večeru ne konzumira i obratno – druga grupa ih je jela samo tokom poslednjeg obroka. Tokom trajanja ispitivanja, njima je redovno meren šećer u krvi.

Volonteri su bili opremljeni monitorima glukoze u krvi tokom celog dana istraživanja, što je omogućavalo da se vrši merenje svakih 5-10 minuta.
REZULTAT IZNENADIO MNOGE
Rezultati pokazuju da kada su učesnici pratili doručak sa visokim sadržajem ugljenih hidrata i uzorak večere sa niskim sadržajem ugljenih hidrata, njihov odgovor na nivo glukoze u krvi bio je 15,9 jedinica. Ovaj nivo, nakon 5 dana doručka sa visokim sadržajem ugljenih hidrata, bio je otprilike kao što se očekivalo za zdravu osobu.
Međutim, kada su pratili doručak sa malo ugljenih hidrata i obrazac večere sa visokim sadržajem ugljenih hidrata, njihov odgovor na nivo glukoze u krvi bio je niži, na 10,4 jedinice.
Ovo sugeriše da za ove volontere, konzumiranje ugljenih hidrata uveče nije imalo negativan efekat na nivo glukoze u krvi koji se mogao očekivati.
ZAKLJUČAK
Ovaj prilično iznenađujući rezultat može se objasniti jer su naša tela sama po sebi dobra u preradi ugljenih hidrata ujutru. To znači da kada je grupa sledila obrazac doručka sa visokim sadržajem ugljenih hidrata, sa najvećim unosom ugljenih hidrata ujutru, nisu bili u stanju da značajno poboljšaju svoj odgovor na nivo glukoze u krvi – pošto su njihova tela već efikasno prerađivala ugljene hidrate koje su jeli.
Ali rezultati sugerišu da je obrazac večere sa visokim sadržajem ugljenih hidrata trenirao tela dobrovoljaca da postanu bolja u preradi ugljenih hidrata uveče. Ono što je posebno interesantno je da je do ove promene došlo nakon samo 5 dana poštovanja tog režima.

Ovaj test je pilot za mnogo veću studiju koju dr Kolins pokreće, ali sugeriše da su naša tela bolja nego što smo mislili u prilagođavanju na jedenje ugljenih hidrata uveče.
Važno je da ovo zavisi od održavanja ukupnog dnevnog unosa ugljenih hidrata u zdravim granicama. Dakle, ne morate previše da brinete o tome u koje doba dana jedete ugljene hidrate, sve dok ne jedete previše. Ako ste pojeli gomilu tosta za doručak, pokušajte da izbegavate testeninu te noći.
Ovi rezultati takođe sugerišu da, pošto se čini da se naša tela prilagođavaju unosu ugljenih hidrata u određeno doba dana kako bi držali šećer u krvi pod kontrolom, možda bi bilo zdravije držati se jednog obroka, umesto da stalno menjate doba dana kada jedete ugljene hidrate.
Uspešno ste se prijavili