Vekovima se ljudska vrsta bavim srećom. Taj misteriozni cilj zadovoljstva pokrenut manje ili više objašnjivim događajima.
Teolozi, filozofi, mistici tumačili su je i jurili i pokušali da je definišu, ali teško da postoji krajnja definicija sreće jer je ona individualna stvar. Ipak, izdvajaju se četiri vrste sreće, u koje se ubraja i paradoksalna loša sreća.

Serendipiti
To je nešto poput sudbinske ili slučajne sreće. Ona se može posmatrati i sa stanovišta da se ništa ne dešava tek tako. Dok čovek juri ka jednom cilju, a dešavaju mu se neočekivane i nepovezane srećne stvari, to je serendipiti. Ovde je samo važno imati otvoren um.
Naslepo sreća
Kada na ulici nađete izgubljenu novčanicu ili novčanik, to vam je sreća naslepo. Sad, do vas je šta ćete uraditi sa tim. Kada osvojite dobitak na igrama na sreću ili dobijete potpuno neočekivano nasledstvo. Kada izađete nepovređeni iz loše stuacije. Sreća naslepo je potpuno nekontrolisana i ne može se uticati na nju.
Loša sreća
Na nju nećemo trošiti mnogo reči, ali može se nazvati i baksuzom. Kada se nešto izjalovi što ste dugo planirali, kada izgubite vredna dokumenta, uloženi novac… Baksuz. I dosta o tome.

Kreirana sreća
Ovo je sreća na koju čovek ima najviše uticaja. Određenim stavovima, uverenjima, delima i odlukama stvara atmosferu i uslove za kreiranu sreću. Statusno, karijerno ili socijalno. Kao ostvarivanje snova iz detinjstva. Pre će čovek koji ima zacrtani cilj i zna kako da ga ostvari, praveći prave korake i pozitivan stav da ostvari svoju sreću nego osoba koja nema agendu.
PROČITAJTE JOŠ:
Kad se pomešaju panika i sreća: Pogledajte kako je jedan Srbin zaprosio devojku, uz pomoć policije!
Uspešno ste se prijavili
Izvor:IndiaTimes