Dosada se generalno posmatra kao neprijatno emocionalno stanje u kojem pojedinac oseća sveprisutni nedostatak interesovanja i teškoće da se koncentriše na trenutnu aktivnost.
Dosada je prediktivna usamljenost, gnjev, tuga i briga. Ona se poznaje i kao „koren svog zla“. Dosada je tako motivišuća sila da ljudi rade sve vrste stvari kako bi ublažili ovaj simptom. Hronično dosadni su izloženi većem riziku od mnogih vrsta zavisnosti.
Evo nekoliko glavnih uzroka dosade:
1. Monotonija u umu
Dosada je slična mentalnom umoru i uzrokuje je ponavljanje i nezainteresovanost za detalje naših zadataka (kao što su zadaci koji zahtevaju stalnu pažnju, čekanje na aerodromu, zatvorenici zaključani u ćelijama). Svako iskustvo koje je predvidljivo i ponavlja se postaje dosadno. Uopšte, previše istih stvari i premalo stimulacije može kod svoje „žrtve“ da izazove odsustvo želje i osećaja zatečenosti.
2. Potreba za novitetima
Nekim ljudima je verovatno dosadnije nego drugima. Ljudi sa snažnom potrebom za novitetima, uzbuđenjem i raznolikošću rizikuju od dosade. Ovi tragači za senzacijom verovatno će otkriti da se svet kreće presporo. Potreba spoljne stimulacije može da objasni zašto su ekstroverti posebno skloni dosadi. Traženje noviteta i preuzimanje rizika način je na koji se ti ljudi samo-leče da bi izlečili dosadu.
3. Pažnja
Dosada je povezana sa problemima sa pažnjom. Ono što nam dosadi nikada ne privlači našu pažnju u potpunosti. Uostalom, teško je biti zainteresovan za nešto kad ne možemo da se koncentrišemo na to. Ljudi sa hroničnim problemima pažnje, poput hiperaktivnosti sa nedostatkom pažnje, imaju veliku tendenciju dosade.

Foto: Envato
4. Emocionalna svest
Ljudi kojima nedostaje samosvesti su skloniji dosadi. Dosadna osoba nije u stanju da artikuliše šta želi ili ne želi. Imaju problema da opišu svoja osećanja. Nesposobnost da se zna šta će nekoga učiniti srećnim može dovesti do dublje egzistencijalne dosade. Neznanje za onim što tražimo znači da nam nedostaje sposobnost da biramo odgovarajuće ciljeve za angažman sa svetom.
5. Unutrašnje zabavne veštine
Pojedinci kojima nedostaju unutrašnji resursi da se konstruktivno nose s oslanjanjem na spoljnu stimulaciju. U nedostatku veština za zabavu, spoljni svet sigurno neće uspeti da pruži dovoljno uzbuđenja i noviteta.
6. Nepostojanje autonomije
Ljudi osećaju dosadu kada se osećaju zarobljeni. A osećaj zarobljenosti je veliki deo dosade. Odnosno, oni su zaglavljeni ili ograničeni tako da se njihova volja ne može izvršiti. Na primer, adolescencija je vrhunski period za dosadu, uglavnom zato što deci i tinejdžerima nije data velika kontrola nad onim što žele da rade.
Pročitaj još:
Zanimljive činjenice: Šta o nama otkrivaju različiti snovi o vođenju ljubavi?
Zanimljive činjenice: Da li znate kako da „ugasite“ mozak onda kada vas misli remete da zaspite?
Zanimljive činjenice: Zašto žene nemaju čvrst san kao muškarci?
Uspešno ste se prijavili