Simbolično gledano, svake godine ostajemo bez populacije jednog Zaječara, Prokuplja ili Bora, a od svih bolesti upravo one direktno vezane za srce i dalje su apsolutni lideri po smrtnosti. Nažalost, svake godine u Srbiji više od 15 hiljada ljudi doživi srčani udar. Ovakva statistika je surova i poražavajuća. Stopa smrtnosti u našoj zemlji od oko 50 odsto može i mora da bude bolja.
Udruženja „Naša Aska“ i „Moja druga šansa“ pokrenuli su veliku kampanju o podizanju svesti o kvalitetu života osoba koje su preživele srčani udar. Tim povodom napravljen je i upitnik koji je popunilo više od 500 ljudi putem interneta, a urađena je i anketa sa građanima oči u oči. Na pitanja su odgovarali ljudi koji su doživeli infarkt, ili imaju nekoga u svom okruženju ko je imao ovakve srčane probleme.
Ispitivanja su pokazala da gotovo ne postoji građanin naše zemlje koji na neki način nije imao dodira sa infarktom, bilo da ga je sam preživeo ili da je imao iskustva sa ovim zdravstvenim problemom od nekog bliskog člana porodice ili prijatelja.
Rezutati naše ankete kažu da je najviše ljudi sa ovakvim problemom u populaciji od 30 do 50 godina i da su žene u većini. Sa ovom dijagnozom (direktno ili preko njima bliskih osoba) upoznali su se pre više od dve godine, a nešto više od polovine ispitanika je reklo da je upoznato gde i kada odlaze na prvu narednu kontrolu. Zabrinjavajuća činjenica jeste da većini nije bila najjasnija otpusna lista, odnosno da nisu dobro razumeli šta sve od terapije treba da uzimaju.

Foto: Pixabay
Prema mišljenju ispitanih, njih 37.5 odsto je reklo da su najvažniji lekovi posle infarkta miokarda antitrombociti, lekovi koji sprečavaju začepljenje krvnih sudova, a 25 odsto se izjasnilo da su im bitni statini, lekovi koji smanjuju masnoću. Sledeći u nizu su antihiperzentivi, lekovi koji snizavaju pritisak i aspirin (18.7 odsto), a gotovo da nikome nisu bitni vitamini.
Od prepisane terapije, ispitanici najviše uzimaju tri leka, a čak 65.5 odsto troši više od 5.000 dinara mesečno na iste.
Svi ispitani su u početku redovno uzimali terapiju i pridržavali se saveta lekara, ali s vremenom je njihova disciplina opadala, pa danas već slabije piju lekove.
U slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja, više od pola ispitanika će se prvo obratiti Hitnoj pomoći, pa tek onda doktoru koji ih je otpustio. Njih čak 62.5 odsto je reklo da je zadovoljno komunikacijom sa lekarima, 40 odsto smatra da nije dobra dostupnost potrebnih lekova kod nas, dok 56.2 odsto misli da je informisanost o ovoj bolesti na zavidnom nivou. Takođe, 60 odsto ispitanih kažu da su zadovoljni rehabilitacijom nakon infarkta miokarda.
Pacijentima je uglavnom objašnjeno da je neophodno da promene životne navike nakon infarkta miokarda na otpustu iz bolnice, a interesantan je podatak da je isti broj ispitanika, čak njih 47 odsto odgovorilo da su najviše informacija o bolesti dobili putem interneta, kao i kroz razgovor sa lekarom i medicinskim osobljem.
Njih 44 odsto smatra da bi savetovalište za pacijente, susreti i razgovori sa drugim ljudima koji su preživeli infarkt miokarda bila najbolja aktivnost koja bi im dala podršku u lečenju.
Kada je doprinos unapređenju zdravlja pacijenata u pitanju, anketirani su rekli da smatraju da bi Udruženje pacijenata koji su preživeli sračani udar ”Moja druga šansa” moglo da im pomogne kroz radionice i tribine, ali i putem telefonskog razgovara ili informacija na sajtu.
Poslušajte iskustva anketiranih građana:
Pročitaj još:
Većina infarkta bi mogla da se spreči: Obećaj svom srcu, budi odgovoran prema zdravlju!
Simptomi srčanog udara kod žena: Stres je jedan od glavnih uzroka!
Uspešno ste se prijavili