„Osećam hladnoću“ nije isto što i „hladno mi je“. Na primer, kada smo prehlađeni i imamo temperaturu, često osećamo da nam je hladno. To se dešava zato što temperatura tela počinje da raste i nervni krugovi koji kontrolišu telesnu temperaturu resetovani su na viši nivo. Telo na to odgovara kao da mu je hladno, dok se temperatura ne stabilizuje oko povećanog nivoa.
Veoma često se dešava da zdravi ljudi više osećaju hladnoću od ostalih koji se nalaze u istoj prostoriji. Ženama je često hladnije nego muškarcima, a to je verovatno zato što imaju nižu temperaturu kože.
Šta se dešava u našem telu kada nam je hladno?
Drugačija cirkulacija krvi
Naše telo dobro zna koji delovi su zaista od vitalne važnosti, pa se trude da se u uslovima kada nam je hladno pobrinu da ih sačuvaju. Upravo zato će dobar deo krvi prebaciti u unutrašnje organe, pa će manje cirkulacije biti u ekstremitetima (prstima, rukama, nogama, nosu, učima), zbog čega je važno da ove delove posebno ugrejete.
Brži rad srca
S obzirom na to da je krv ta koja održava našu telesnu temperaturu, a kada nam je hladno veliki deo krvi odlazi u unutrašnje organe, već i hodanje je veliki napor za organizam jer to podrazumeva da je krv potrebna i u ekstremitetima (nogama), a krv ne može tek tako i tamo da stigne. Zato naše srce mora da kuca brže kako bi brže pumpalo krv koja mora da stigne i do ovih delova tela, a kada srce radi brže viši je i krvni pritisak.
Teže se diše
Hladan vazduh je izuzetno suv, pa on, osim što smanjuje toplotu – smanjuje i vlažnost naših disajnih puteva, što može da dovede do otežanog disanja, a kod asmatičara čak i napad. Zato je važno da normalno i polako dišete, a da se tokom hladnih dana ne naprežete previše ako ste napolju, odnosno na hladnom.

Foto: Profimedia
Od hladnoće curi nos
U toku hladnih dana, nos ima posebnu ulogu. On u ovim sličajevima predstavlja mali grejač i ovlaživač hladnog, suvog vazduha koji ide ka plućima. Upravo zato što za zadatak ima da ovlaži suv vazduh koji udišemo tokom hladnih dana, nos može malo i da se “zanese”, pa da počne jače da curi – zbog čega su nam maramice tokom zime neophodne.
Manjak vode
Iako se manjak vode u organizmu uglavnom veže za period kada nam je toplo i kada se pojačano znojimo, pogrešno je verovati da nam je u toku zime potrebno manje vode. Isto kao što veća količina krvi kada nam je hladno “putuje” ka unutrašnji organima, odnosno sredini našeg tela, tako se i voda iz organizma okuplja oko važnih organa, zbog čega naš organizam misli kako imamo previše vode u telu pa nas tera u toalet. Tako se onda troši više vode nego što bi trebalo – pa je istu veoma važno nadoknaditi.
Drhtanje – znak da gubimo toplotu
Kada telo počne da gubi više toplote nego što uspeva da stvori – prvi simptomi su podizanje dlačica na telu, odnosno ono što nam je poznato kao naježiti se. Problem je u tome što ljudi nemaju krzno kao pre više hiljada godina, pa to što smo se naježili ne znači puno, jer ne postoji ništa što će nas zaštititi od gubitka toploto. Tada naše telo počinje da podrhtava, odnosno da nekontrolisano stiska i opušta mišiće kako bi stvorilo toplotu. Međutim – ni to nije dugoročno rešenje, pa je potrebno da se sklonite na neko toplije mesto čim osetite drhtavicu.
Pročitaj još:
Zanimljive činjenice: Zašto nam zimi stalno curi nos iako nismo prehlađeni?
Zanimljive činjenice: Da li znate koliko se godišnje popije kafe u svetu?
Uspešno ste se prijavili