Zlato se kroz sve civilizacije smatralo vrlo cenjenim metalom, a neki mu danas pripisuju i velika afrodizijačka svojstva. U medicini se koristi još od 15. veka, a sve se više upotrebljava i u kozmetičkoj, kao i SPA industriji.
Najnoviji hit je zlato u gastronomiji i prehrambenoj industriji. Jestivi zlatni listići postali su sastavnim delom mnogih specijaliteta te luksuzne gastro ponude širom sveta.
Zlata ima u luksuznim pićima, čokoladi, kafi, desertima, pa čak i u pivu. Da se u velikoj meri koristi pri izradi najrazličitijih poslastica dokazuju i najnoviji proizvodi na tržištu kao na primer mlin koji umesto bibera ili soli, mrvi zrna zlata i pretvara ih u luksuzni dodatak jelima.
U pojedinim pariškim poslastičarnicama, ali i vrhunskim restoranima s Mišelinovim zvezdicama, veliki francuski šefovi kuhinje sve više za pripremu svojih jela koriste zlato. Oni kažu da zlato hrani daje jedinstveni dašak luksuza, rafiniranosti i perfekcije toliko potrebne upravo u gastronomiji. Iako je donedavno bilo teško da se nabavi zlato kao prehrambena namirnica, jestive zlatne listiće danas je u francuskoj prestolnici moguće naći u gotovo svakom malo bolje opremljenom šoping centru.
Zlato može da se kupi i u spreju.
U prehrambenoj industriji zlato je označeno kodom E175, a za dekoraciju ga nalazimo u formi listića, u spreju ili popularnim šljokicama koje su najčešći sastojak luksuznih pića poput skupocenih penušavih vina. Jestivo zlato najčešće je 24-karatno, iako nalazimo i 23, kao i 22 karatne zlatne listiće.
Jestivo zlato je gotovo čisto ili mešano s takođe neotrovnim srebrom. Američka FDA ga dozvoljava u namirnicama. Kažu da opasnosti nema. Zlato je inertan metal koji jednostavno prođe kroz probavni sistem nepromenjeno za 24 sata. Nema nikakve štete ili reakcije u našem telu.
Cena grama jestivog zlata u bočici kreće se oko 90 eura, dok je na primer paketić u kojem se nalazi 25 listić 24-karatnoga zlata veličine 8×8 centimetara, oko 40 eura. Očekivano, cene su gotovih gastronomskih jela daleko više.
Poznata pariška čokoladarnica prodaje prigodne čokoladne kugle ili kutije rukom izrađene u kojima su suveniri grada, a u čijem je jezgru osim badema, lešnika, pistaća i čokolade, jedan od glavnih sastojaka upravo zlato.
Čokoladna kugla se prodaje po ceni od gotovo 500 eura, a uprkos tome, svi se primerci ovih limitiranih serija čokoladnih skulptura prodaju u rekordnom roku.
Vrlo su traženi i popularni francuski čokoladni makarunsi čija je površina takođe prekrivena jestivim zlatnim listićima.
Pročitaj još:
Uspešno ste se prijavili
Izvor:gastornomika.hr