Postoji dosta polemika i nedoumica u vezi sa vantelesnom oplodnjom, ali zbog sve većeg broja parova koji se upuštaju u taj proces postavilo se pitanje da li je to trend ili potreba u Srbiji?
– Vantelesna oplodnja je zaista velika potreba, a ne trend. To je danas jedan od metoda lečenja. Kod nas čak između 16 i 18 odsto parova ima ovaj problem. Dobro je da je vantelesna oplodnja na nacionalnom programu, ali loše je to što država ne plaća zamrzavanje jajnih ćelija kao i to što je starosna granica 42 godine – objasnila je prof. dr Vesna Kopitović, ginekolog, na tribini koju je organizovano Udruženje parova u borbi za potomstvo-šansa za roditeljstvo.

Foto: Srđan Pajić
Da bi jedan proces bio uspešan par mora da bude pod budnim okom timom stručnjaka koji čine: ginekolog, embriolog, hematolog, endokrinolog i urolog. Svi oni zajedno moraju da budu ekipa, ali i odvojeno dovoljno stručni i posvećeni kako bi rezultat bio pozitivan. Iz navedenog možemo da zaključimo da je odgovornost velika, tema osetljiva ali ukoliko sve prođe kako treba nagrada je neprocenljiva.
Mnogo se priča o godinama u kojima žena treba da zatrudni i kako postoje lekari koji prvo iskritikuju ženu što pokušava u 40oj godini da dobije dete, pa onda krenu sa lečenjem. Međutim, godine jesu važan faktor, ali nisu presudne. Iz prakse se zna da postoje brojni slučajevi kada devojkama u 27oj godini ne uspe tretman oplodnje, a onim damama u 40im uspe iz prve.
Pacijenti treba da se posmatraju pre svega kao ljudi koji žele decu, a ne kroz broj njihovih godina!

Foto: Srđan Pajić
Mi smo se malo osvrnule i na muškarce, jer malo ko stavlja akcenat na njih, a njihova uloga je neminovna.
– Uzročnika je puno i kod muškaraca. Postoje oni faktori koje možemo da sprečimo i oni drugi. Mnogi muškarci nemaju zapravo problem, ali se sterilitet desio kao posledica lošeg načina života – kaže prof. dr Vinka Vukotić, urolog.
Kada pričamo o endokrinologiji, uvek se nekako promene na štitnoj žlezdi pominju kao jedan od uzročnika, ali stručnjak navodi još nešto.
– Štitna žlezda jeste jedan od brojnih endokrinih organa koji indirektno utiče na ostajanje u drugom stanju, međutim, ne bih nju izdvajala kao jedinu. Svi hormoni utiču na sluzokožu materice, koja ako nije dobro pripremljena nema trudnoće, a jedan od tih hormona je upravo i hormon štitne žlezde. Taj hormon treba da bude optimalan kako bi embrion bio prihvaćen u sluzokoži materice – objašnjava prof. dr Svetlana Vujović, endokrinolog.

Foto: Srđan Pajić
Čitava priča o vantelesnoj oplodnji sa negativnom konotacijom se brzo proširila pogotovo od komentara voditeljke RTS-a Mire Adanje Polak da je u pitanju čisto pomodarstvo,a ne potreba. Novinarka je ovaj proces u svojoj emisiji nazivala „veštačka oplodnja“, a stručnjaci su te navode demantovali na tribini koju je organizovalo Udruženje parova u borbi za potomstvo-šansa za roditeljstvo.
Isticali su kako treba da idemo u korak sa vremenom i da budemo realni. Ne živimo istim načinom života kao naše bake i prabake. Možda se nekad porađalo u 18oj godini, kada je najoptimalnije vreme prema medicini, međutim, danas su te granice prirodno pomerene. Svakako neko ko se ne bavi tim poslom nema uvid u statistiku i to koliko je parova u Srbiji neplodno iz više ozbiljnijih razloga, a ne zbog „pomodarstva“.
– Prema nekim statističkim podacima u Srbije je neophodno da se uradi oko 7000 ciklusa vantelesne oplodnje. Samim tim možemo da zaključimo da je u pitanju velika potreba, nikako trend- zaključuje prof. dr Vesna Kopitović, ginekolog.
Pročitaj još:
Darija je 10 godina pokušavala da zatrudni, a zbog ovog saveta drugarice danas uživa sa blizancima!
Vantelesna oplodnja više nije bauk: I iz epruvete se rađaju zdrava deca
Uspešno ste se prijavili