Odgovor na ovo pitanje dugo je mučio naučnike, koji i dalje pokušavaju da pronađu način da obrnu proces sedenja.

Foto: Profimedia
Nije moguće odrediti jedinstveno vreme kada neko počinje da sedi ali najčešće je to tokom četrdesetih ili pedesetih godina, a u kojim će to godinama tačno biti zavisi od gena, pola i porekla, kako kaže dr Džejms Kirkland iz Majo klinike.
Žene svakako sede kasnije nego muškarci, beli ljudi ranije nego tamnije puti, ali genetika je u slučaju dobijanja sedih primarna.To znači da ako su jedan ili oba roditelja imali sede u ranim godinama, i njihovo dete sigurno početi da dobija sede u ranijem dobu.
Pušenje takođe može da ubrza promenu, a rane sede mogu da budu znak i autoimune bolesti, problema sa štitnom žlezdom ili sa srcem.
Istraživanje je pokazalo da su neki od logoraša tokom Drugog svetskog rata, zbog lišenosti pravilne ishrane, takođe preterano i prerano osedeli, kaže dr Vilma Bergfeld, dermatolog sa Klivlend klinike, koja se specijalizovala za probleme sa kosom.
I dalje, međutim, nije jasno da li hronični stres može da učini da neko posedi. Studije koje povezuju stres sa bojom kose i dalje su nedovoljne, iako u praksi postoje brojni primeri da je neko posedeo tokom jako stresnih perioda, kaže dr Kirkland.
Ipak, postoje mnoge situacije koje su se dešavale ljudima gde je stres, strah ili situacija koja ih stavlja u okvire koji su sasvim van njihove bezbednosti izazvao naglo sedenje. Tako da probajte da se s+mnogo ne nervirate kako bi bili sigurni.
Pročitaj još:
Razbijamo mitove: Da li su muškarci stvarno bolji prijatelji od žena?
Uspešno ste se prijavili