Pre svega je važno da znate da kod lekara odete onda kada nemate nikakve tegobe. Kod kardiologa se ne ide samo sa problemom, već bi trebalo da već u 20-im godinama da odete na pregled.
– To je doba kada treba da vidimo koji su naši faktori rizika, kada treba da uradimo EKG, odredimo nivo holesterola i šećera u krvi…Moramo da utičemo, kako god možemo, da preveniramo bolesti – kaže dr Danijela Tasić.
Šta je to što svaka od nas može da učini za svoje srce?
. – Trebalo bi da redukujemo faktore rizika koje dovode do nastanka kardiovaskularnog oboljena i bolesti krvnih sudova i samih srčanih mišića. Postoje faktori na koje ne možemo da utičemo, to je naša genetika, naš pol i naša starosna dob. Međutim, postoji čitav dijapazon faktora na koje možemo i moramo da utičemo ukoliko želimo da sačuvamo zdravo srce – navodi Danijela.
Ona dodaje da su važne redovne kontrole i pregledi kod izabranog lekara kako bi se prepoznali vaši lični faktori rizika (jer svi imamo različite). Onda kada nemamo nikakvih simptoma bolesti, trebalo bi da uradimo analizu zdravstvenog stanja.
- Prestanite da pušite (jedna cigareta dnevno značajno povećava kardiovaskularni rizik, a prestanak pušenja na samo godinu dana značajno smanjuje rizik)
- Pokrenite se (izbegavajte liftove, idite do prodavnice peške, aktivirate mišiće i onda kada sređujete vrt, usisavate kuću…)
- Redukujte ishranu (ako smanjimo unos soli, smanjićemo arterijski krvni pritisak. Trebalo bi tokom dana da unosimo što više vitamina i minerala. Bitno je i da se hidriramo)
– Magnezijum blagorodno utiče na naš srčani mišić. On je mineral koji je dobar i za smanjenje napada migrene. SZO je uvrstila da je dnevno potrebno od 330 do 380 miligrama magnezijuma dnevno – zaključuje doktorka.
Pročitaj još:
Uspešno ste se prijavili