Čini se da se glas, mišljenje i stav ne praštaju uvek i da je ukorenjeno u našem odgajanju da nije dobro svađati se i reći svoje mišljenje kako bi bio prihvaćen.
A isto tako postoje osobe koje uživaju da viču u razgovorima, prave svađe ni oko čega, one koje se trude da uvere sagovornika da su samo oni u pravu.
Poznato?

Foto: Profimedia
Koliko često ste prisutvovali ili čak i sami bili učesnik svađa u kojima jedna od strana viče i nadjačava se sa drugom?
Živimo u svetu gde mnogi smatraju sebe kompetentnim da savetuju druge iako sami nisu u skladu sa sobom i onim što pričaju. Tako nije retko da se čuje da je dobro svađati se, vikati i neumorno dokazivati drugoj strani vaše mišljenje povodom neke situacije ili događaja, ali neke razlike ipak moramo ovde da napravimo.
Na tu temu smo razgovarale sa stručnjakom, psihologom Radmilom Grujičić ne bi li razbili predrasude koje se tiču konflikta generalno, a samim tim i potrebom da se povisuje ton.
Nije u životu sve crno i belo.

Foto: Profimedia
– Važno je da se istakne da svaki konflikt ne podrazumeva nužno vikanje. Pored toga, nema recepta niti konkretnog odgovora na pitanje da li je bolje u konfliktima biti u defanzivnom ili ofanzivnom stavu. Postoje situacije u kojima je mudrije povući se i prećutati, a isto tako i one u kojima je neophodno da iskažete svoje mišljenje i postavite svoje granice – kaže Radmila Grujičić, psiholog.
Kako je razgovor tekao došle smo do toga da je u normalnim okolnostima zapravo zdravo posvađati se, ali ne sa visokim tonom. Konfliktom iskazujemo svoje mišljenje, stav koji se razmimoilazi od našeg sagovornika i samim tim dolazi do razmene mišljenja. To se smatra zdravim, neminovnim delom jednog odnosa, ali vikanjem se ne postiže mnogo toga. Svaki viši ton od normalnog i takozvano „padanje u vatru“ je način da se ta osoba odbrani.
Takvo ponašanje nam govori o tome da je kontrola ponašanja popustila i da se ta osoba oseća ugroženo.

Foto: Profimedia
– Ukoliko nas iznošenje mišljenja ugrožava ili nam nije dozvoljeno jer je osoba preko puta „moćnija“, onda je mudrije i pametnije povući se i razmisliti na koji način možete da se izbavite iz sporne situacije. Neophodno je da zdrav čovek uvažava kako sebe tako i svoje sagovornike, jer samo tim stavom konflikti postaju zapravo produktivne rasprave iz kojih učimo i rastemo – rekla je Radmila Grujičić, psiholog.
Dobro poznata izreka koja je dosta dugo na „snazi“ u našoj tradiciji glasi: „Dobar čovek je onaj koji se nikada ni sa kim ne svađa“ i nju bi trebalo „baciti u vodu“ i shvatiti da je takav čovek kao ameba. A ljudi nisu amebe već individue sa svojim osećanjima, mislima i stavovima.
Onaj koji se nikada ni sa kim ne svađa nije dobar za sebe i razvija pasivnu agresiju.

Foto: Profimedia
Postavite granice u komunikaciji takve da se vi osećate dobro.
I molimo sve vas da o ovome razmislite svaki sledeći put kada dođete u konfliktnu situaciju.
Pročitaj još:
Budite srećni kada vas ovo pitaju: Kada je pravo vreme da dete pustite da prespava kod druga(rice)?
Verovali ili ne, razgovor sa samim sobom u trećem licu se preporučuje, a evo i zbog čega!
Uspešno ste se prijavili