Potrebno je bilo dosta vremena da bi se iskristalisala osnova koja je uticala na svest ljudi i omogućila da se stvori jasna pripadnost određenom narodu.
Hrana kao jedna od primarnih potreba ljudi morala je da poprimi karakteristike određenih naroda, koji su zbog svojih potreba ili jednostavno okruženja u kome su se nalazili vremenom izgradili specijalitete koji su prepoznatljivi u celom svetu. Neki su nastali potpuno slučajno, dok su drugi godinama usavršavani. Sa pronalaskom interneta recepti iz raznih zemalja i predela postali su na dohvat ruke. Mnoštvo kombinacija i slobodnog izbora doprinelo je da se jednostavno izgubi slika nacionalnih jela, onih koja su karatreristika određenih naroda, ali i originalnosti samih recepata.
Jer ako recimo na svoju ruku nešto promenite u receptu, to jelo više ne može biti nazvano po imenu nego imate potpunu slobodu u traženju novog, vama originalnijeg. Naša zemlja zbog geografskog položaja ima privilegiju da joj veliki broj raznovrsnih namirnica bude na dohvat ruke. Kroz istoriju najveći uticaj na hranu u našoj zemlji ostavila je Turska kuhinja koja se zbog duge vladavine na ovim prostorima jednostavno odomaćila.
Uticaj ove kuhinje vidljiv je i danas kroz razna jela poput punjenih paprika, musake, pilava kao i raznih poslastica kao što su baklava, tufahija i slično. Bio to uticaj Turske ili neke druge zemlje, glavna karakteristika ovog područja mogla bi se ogledati u velikoj upotrebi mesa i jela gde je testo neizostavni deo. Puni tanjiri su smatrani kao obaveza, jer kada su oči site i stomak je. Ipak u novije vreme sve veći broj ljudi se okreće laganijim varijantama, onim koje ne zahtevaju obavezno ležanje ili sedenje posle ručka zbog prepunih stomaka. Ljudima postaje jasno da hrana ne treba da bude teret nego zadovoljstvo, koje svakako nije u količini nego kvalitetu i sastavu. Naša tradicionalna jela, bilo da smo ih mi stvorili, da su nastala pod nečijim uticajem ili su jednostavno donesena u našu zemlju, jesu deo naše kulture i običaja. Ako se tu nalaze vekovima, onda je jasno da zaslužuju da tu i budu. Isto tako treba probati i druga, jer i ako je za mene Beograd najlepši grad na svetu, uvek mi je zadovoljstvo da odem u Pariz ili pojedem pastu u nekom od restorana Rima.
Špikovani svinjski but sa šargarepom na puteru
Potrebne namirnice za dve osobe:
Svinjski but u komadu 600 g
Šargarepa 200 g
Slanina 50 g
Krompir 300 g
Ulje 20 ml
Brašno 20 g
Puter 100 g
Mleko 2 dl
So, peršun, biber
Način pripreme:
Svinjski but izbušiti tanjim nožem na par mesta i u otvore staviti šargarepu i slaninu sečene na krupniji žilijen. Posloliti, uvaljati u brašno i ubaciti u šerpu gde je prethodno zagrejano ulje. Zapeći dok se ne uhvati korica. Nakon toga but izvaditi, staviti na pleh i peći u rerni na temperaturi od 180 stepeni oko 90 minuta (vreme pečenja zavisi od veličine komada tako da nije na odmet proveriti pre vađenja). Šargarepu očistiti, skuvati i iseći na krugove. U tiganj staviti puter, kada se otopi sotirati šargarepu par minuta. Krompir za pire skuvati, izgnječiti i dodati mleko, so, peršun i polovinu putera. Servirati po želji. Prijatno.
Pročitaj još:
Hrana bez začina ne pričinjava zadovoljstvo: Umetnost doziranja i veština kombinovanja!
Punjene lignje sa feta sirom – Mediteranska filozofija života
Uspešno ste se prijavili
Izvor:Igor Đermanović